Monday, February 4, 2008

ITA TATA MALU, INDONESIA HAHAEK...!!!

Author: Julio "Gil" da Silva
Ooo.. Timor Leste ne’e aswain duni, depois luta hasoru Indonesia ba hetan ukun rasik an , augora sira luta hasoru ONU hodi buka verdade konklusiva (kebenaran terakhir), luta to’ok ba primu…karik liafuan sira ne’e mak ulun bo’ot Indonesia sira hakarak hateten ba malu wainhira asiste orgaun soberanu no sociedade civil sira tata malu ikus – ikus ne’e. hanesan ita akompanya Kinta feira 15 Desembro 2005 foin lalais iha Comite Central Fretilin (CCF) iha Comoro, Dili organizasaun Juventude no Estudante Timor Leste (OJETIL) versaun Fretilin (hau temi versaun Fretilin tamba iha organizasaun estudante no joventude barak ne’ebe la afilia ba partido) konvoka konferensia da imprensa ida hodi deklara katak Sociedade Civil (Igreja no NGO) no mos membro deputado katak “instituisaun sira ne’e laiha direitu atu kritika presidente Xanana” no mos deklarasaun seluk katak “NGO labele interfere asuntu politika”.
Hakarak hateten deit katak Sociedade Civil iha direito maximo atu hola parte iha prosecu politika nasaun nian, tamba Sociedade Civil mak jerasaun politika nasaun ida nian, ita hotu lakohi atu ita nia sociedade civil sai ayam potong wainhira eleito ba lider politico iha futuro. Razaun seluk fali konstituisaun RDTL la mensiona katak NGO laiha direito ba politika, ita bele dehan ne’e razaun funamental.
E buat ida seluk ne’ebe laos razaun maibe realidade maka Sociedade Civil iha papel importante ba prosecu libertasaun patria iha pasado (labele nega kontribuisaun ka involvimento NGO iha pasado tamba deit atu defende ita nia intrese politika ka popularidade).

Asuntu seluk ne’ebe hakarak hau preokupa mos iha oportunidae ne’e mak polemika hari’i Komisaun Verdade e Amizade (CVA), maske termos de referensia (ToR) husi komisaun ne’e nia klamar ita seidauk hetan maibe komisaris sira komeca temi ona katak objektivo fundamental ida husi stablesemento CVA maka atu buka verdade konkluziva (kebenaran terakhir), ne’e razaun ida ne’ebe ema tomak sei lasimu duni tamba verdade konkluziva ne’ebe ita buka sei la Bebas Nilai. Tamba verdade ne’ebe ita buka sei tuir kedan ho amizade.
Tamba saida mak ita tenki buka tan amizade liu husi CVA, sementara ita nia konstituisaun rasik hateten katak Timor Leste iha responbilidade moral atu kria relasaun diak (amizade) ho nasaun vizinho. Oinsa ita atu kria amizade ho nasaun seluk (Eis Inimigu) wainhira ita ho ita rasik sei tata malu, trata malu, ataka malu no buat seluk tan. Se karik hau aseita CVA, entaun amizade ne’e povu ho povu ka “G-to-G”? (G-to-G karik).

Iha loron 9 – 10 Novembro 2005 liu ba salaun GMT, Dili mosu Dialogo Nasional konaba Demokrasia Participativa iha ne’ebe ita nia Presidente Xanana rasik mak sai moderador. Oinsa ita esplika ba ita povu konaba demokrasia participativo, maibe ita la involve ita nia povu iha desizaun estado nian? Demokrasia participativa ka representativa? Husu ba IRI atu osan iha karik organiza tan dialogo hanesan hodi konvida nafatin lider politico sira atu defende malu duke povu. Tamba saida ita halo esplikasaun bar- barak konaba demokrasia participa maibe ita nungka involve povu iha desizaun estado nian.
Uluk iha tempo defisil ba luta libertasaun nasaun, ita hotu konsidera malu. Pior liutan iha tempo defisil (Ita Atu Mate) uja igreja sai subar fatin no Sociedade Civil hodi alkansa ita nia objektivo. Hau laiha intensaun katak Igreja ho NGOs kontra CVA tamba Estado la konsidera instituisaun rua ne’e maibe oinsa ita implementa ita nia teoria (demokrasia participativo) katak involve parte hotu – hotu ba kualker desizaun. Se lae ita mak tata malu hela deit, e ema seluk hahaek nafatin.

Iha selebrasaun 20 Maio 2005 liu ba iha Campo Demokrasia Primeiro Ministro Alkatiri hateten “Ita liberta ona patria maibe seidauk liberta povu totalmente” ne’e hatudu katak ita nia luta tuir mai mak liberta povu Timor Leste laos liberta autor krime Indonesia nian. Se ita hotu iha nafatin espirito nasionalismo no no tane a’as duni intrese nasional tamba saida ita la hamutuk hakilar ba ONU (UNOTIL) hodi buka hela verdade konkluziva mai ita (Kebenaran Terakhir). Se ita la prezisa ONU tamba saida ita la husik ONU ba tiha, duke sira iha ne’e para ita la uza. Eeehhhh.. keta ba.. imi ba orsida ami funu malu..!!! Se mak hatene..???

No comments: